Kreativno razmišljanje - tehnike koje pomažu (1. dio)

Piše: Martina Nemet, dipl. učiteljica
06.01.2017. petakTekst

U ovom tekstu predstavit ću činjenice o kreativnosti i divergentnom mišljenju, te Vam u drugom dijelu predložiti niz zanimljivih metoda koje možete isprobati za poticanje vlastitog stvaralaštva. One se mogu koristiti za bilo kakav oblik kreativnosti; generiranje novih ideja, teorija ili izuma, umjetničko stvaralaštvo, rješavanje problema ili kao oblik terapije,relaksacije. Neke od pobrojanih tehnika su iz poslovnog svijeta, a neke su više vezane uz područje umjetnosti, obrazovanja, psihoterapije, pa i duhovnosti. Vjerujem kako niti jedna od metoda nije na odmet i da je svaka poticajna na svoj način!

Kreativan um – divergentno razmišljanje

Kreativnost je nešto što ima u sebi svatko od nas. Svaki put kad se suočimo sa situacijom za koju već ne postoji rješenje, moramo razmišljati kreativno. To je vještina koja se može povećati učenjem, istražujući načine kako stvoriti poveznice u našem umu koje će nas dovesti do inovativnog rješenja. Njegovanje kreativnosti podrazumjeva konstantno vježbanje i korištenje, no ne razmišljajmo o tome kao o radu koji opterećuje već kao o nečemu što veseli, jača duh, gradi samopouzdanje, opušta... Ostale će beneficije same doći!

Divergentno mišljenje je važan aspekt kreativnog mišljenja. Radi se o istraživanju širokog spektra mogućih solucija, odnosno o drugačijim putevima razmišljanja, pomaknutim od ustaljenosti. Divergentno mišljenje je spontano i fluentno, a mnoštvo ideja i neočekivanih poveznica nadolazi u kratkom vremenu. Nakon završetka procesa takvog razmišljanja, odnosno izbacivanja zamisli, imamo li namjeru nešto i realizirati, informacije i ideje treba organizirati i strukturirati korištenjem konvergentnog mišljenja.

Suprotno od divergentnog je konvergentno mišljenje, koje slijedi već iskušani set logičkih koraka da bi se stiglo do određenog rješenja. Dakle, u mnogo slučajeva se taj neki način rješavanja određenog problema već pokazao kao „ispravan“, pa niti ne iskušavamo druga moguća rješenja, što je vrlo praktično i smisleno u nekim poslovima.

Na žalost, s godinama starosti, većina zapusti svoju kreativnost. Neke ljude njihova radna mjesta pretvore u gotovo isključivo konvergentne mislioce (osjećaju se poput robota), a svojim stilom života i nepoticajnim okruženjem zapravo uče biti nekreativni. Razmislite u kojim situacijama koristite svoju kreativnost. U kojim je okruženjima ne koristite dovoljno? Zašto je tako? Kako se pritom osjećate? Učinite nešto ako niste zadovoljni. Okružite se inspirativnim ljudima, prikladno uredite svoj radni i životni prostor, nađite hobi koji Vas aktivira, razmišljajte alternativno i odvažno. Ne odustajte u iznalaženju vremena za sebe i svoje prioritete.

Oduprite se dezinformacijama o kreativnosti

Često čujemo, pa čak i pročitamo u knjigama razne pogrešne i iskarikirane tvrdnje o kreativnosti koje nas koče i djeluju destruktivno. Mnoga su znanstvena istraživanja pokazala upravo suprotno no iz nekog razloga, površni ljudi će i dalje širiti ove popularne dezinformacije.

Mit 1: „Nisam kreativac jer razmišljam više lijevom stranom mozga koja je analitička i logička.“

Istina je da dvije moždane hemisfere funkcioniraju različito, no većina mentalnih funkcija, pa tako i različitih vrsta kreativnih procesa, uključuje suradnju obje polovice mozga. Osim toga, govoreći o različitim vrstama inteligencije, npr. logičko – matematička, kinestetička, glazbena itd., svaka od njih veže uz sebe kreativnost. Pitanje je u kojem smo području više skloni rabiti svoju kreativnost, ali i koliko učestalo to činimo.

Mit 2: „Kreativne ideje obično padnu s neba!“

Zabluda je da se velike kreativne ideje stvore niotkud. Newton je čitav život predano radio da bi napokon došao do svog velikog otkrića o silama gravitacije, što je navodno spoznao kad mu je pala jabuka na glavu. Ni Vaš mentalni trud neće biti besmislen, pa makar to bio samo trening moždanih vijuga.

Mit 4: „Inovator može biti samo osoba iznimno visokog kvocijenta inteligencije.“

Psiholozi su dokazali kako vrlo visoki IQ ne mora značiti visoku kreativnosti kod osobe, a ekstremno visoki IQ nije ni dovoljan ni nužan da netko bude inovator. Inovator bi trebao biti osoba sklona divergentnom mišljenju, čije karakterne osobine podrazumijevaju znatiženju, upornost, spremnost na rizik i nekomfomizam.

Mit 5: „Ako mi dobro plate, bit ću kreativniji.“

Istraživanja su pokazala da se kreativnost ne može platiti ni potaknuti ekstrizičnom motivacijom kao što je novac, već upravo suprotno, iz unutrašnje motivacije dolaze najmaštovitije ideje.

Priprema za kreativno razmišljanje

Odbacivši ove zablude, recite sebi da ste kreativni. Recite to jasno i samouvjereno. Napišite to na prvu stranicu svog rokovnika ako treba. Iskoristite tu moć pozitivne autosugestije! Pokušajte stvoriti mentalnu sliku sebe kako ste pronašli sjajno kreativno rješenje za zadatak kojeg ste si postavili, kako ste zadovoljni i čestitate sami sebi!

Kreativnost je kad se inteligencija zabavlja! (A.Einstein)Neke od aktivnosti koje potiču kreativnost i divergentno mišljenje su primjerice umjetničko stvaralaštvo, odvajanje vremena za razmišljanje i meditaciju, brainstorming i druge metode kreativnog razmišljanja (koje ću nabrajati kasnije), vođenje dnevnika, igranje kompleksnijih društvenih igara, pa čak i hodanje.

Također, istraživanja su pokazala da na takvo mišljenje utječu razni čimbenici, poput pozitivnog ili negativnog raspoloženja ili odmornosti uma. Samo jedna noć neispavanosti može začepiti naše kanale kreativnosti idućeg dana kad se uhvatimo posla, pa će nam puno lakše ići utabanim putevima konvergentnog razmišljanja. Drugo veliko istraživanje pokazalo je da nas prirodno pozitivno raspoloženje pokreće na veći broj mogućih solucija, a kad smo u negativnom raspoloženju, tada smo inhibirani, skloniji smo birati kompromisne strategije i više preispitujemo kvalitetu svojih ideja, što na kraju nije dobro za zadatak iznalaženja kreativnog rješenja za neki problem.

Za kvalitetan kreativni proces važno je da se opustite i da nemate distrakcija za vrijeme aktivnog rada na Vašem problemu. Dakle, uredan i prozračen prostor u kojem radimo, osigurani mir, tišina i dovoljno vremena na raspolaganju, potreban alat/rekviziti na dohvat ruke, ništa suvišno u videokrugu itd. Možda ste tip osobe kojoj odgovara glazba u pozadini, a možda će Vam to samo odvlačiti misli. Vi znate. U svakom slučaju, opuštenost će omogućiti bolje korištenje potencijala Vašeg uma, kojeg je Einstein usporedio s padobranom rekavši da funkcionira jedino kad je otvoren.

Kad ste obavili predradnje, krenite aktivno i koncentrirano u potragu za idejama. U drugom dijelu teksta nabrojane su neke od metoda koje Vas mogu potaknuti na još više kreativnosti, ili Vam pomoći da sagledate problem iz raznih zanimljivih perspektiva. Koristite više metoda odjednom, razvijajte vlastite metode, igrajte se i maštajte!



Vaši komentari:
Psssst! Pročitajte i
druge naše tekstove ovdje!
Sviđa Vam se
ovaj tekst?
PIPILOTA, © 2017.